O nama

Stara knjižnica

Gradska knjižnica (koja je u međuvremenu promijenila ime u Narodna knjižnica) objedinjena je 1. siječnja 1966. s Naučnom bibliotekom, osnovanom 1962., u Gradsku biblioteku. Ime Jurja Šižgorića Šibenčanina Knjižnica je ponijela 29. prosinca 1970., u povodu obljetnice rođenja velikoga hrvatskog humanista.

  Prije Drugoga svjetskog rata Knjižnicu je vodio knjižničar Matko Maćo Milin, koji je objavio više književnih djela koja su ostavila traga u kulturnom životu grada, a kasnije su je vodili Nikola Perketa, Zora Karmanski, koja je utemeljila Naučnu biblioteku Emica Bego i drugi.

Od 1966. Knjižnica je bila smještena u tzv. plavom neboderu, podalje od gradskog središta. U prosincu 2005. uselila je u novi prostor u središtu grada, u zgradu na Poljani sagrađenu, prema projektu šibenskog arhitekta Ivana Vitića, na mjestu na kojem se nekoć nalazila Narodna kavana s Narodnom slavjanskom čitaonicom. Uoči preseljenja Milivoj Zenić (1953. – 2011.), dugogodišnji ravnatelj Knjižnice, u svojoj je poruci istaknuo da “očekujemo da će nova knjižnica omogućiti budućim naraštajima da, poput naših starih, korespondiraju sa svim europskim i svjetskim intelektualnim i duhovnim zbivanjima”.

Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik (Partner) je osnovana 1922. Kao županijska matična knjižnica, nositelj je knjižnične djelatnosti u Šibensko-kninskoj županiji, što znači da obavlja stručni nadzor nad radom narodnih i školskih knjižnica na svom području. Knjižnica osigurava protok informacija i potiče kulturu čitanja kod svih kategorija stanovništva. Izdavačka djelatnost odnosi se na aktivnost izdavanja knjiga s ciljem poticanja suvremenog književnog stvaralaštva na području grada i županije i istraživanja zavičajne književne baštine. Od konca 1992. do konca 2019. objavila je 149 naslova knjiga, šest glazbenih CD-a, dva dugometražna dokumentarna filma, tri kalendara i desetak kataloga i brošura.

Uz svoju osnovnu djelatnost, Knjižnica različitim kulturnim i edukativnim aktivnostima potiče i širi opće obrazovanje, kulturu čitanja te stručni i znanstveni rad, surađujući pritom s različitim kulturnim i obrazovnim ustanovama i udrugama, tvrtkama i pojedincima. Knjižnica godinama provodi vlastiti projekt „Zelena knjižnica“, za koji joj je IFLA (International Federation of Library Associations = Međunarodni savez knjižničarskih društava) dodijelila drugo mjesto, koje dijeli s još četiri knjižnice, na natjecanju za IFLA-inu nagradu Zelena knjižnica za 2020. godinu.

Uključena je i u dva projekta koja sufinancira Europska unija: „Živjeti zdravo“ i C-Change (URBACT III program); u sklopu posljednjeg uključena je u projekte “Zeleno volim” i “ŠI – plastic frEE”. Odjel za vizualnu kulturu Knjižnice, osim što organizira likovni život knjižnice (godišnje prosječno od pedeset do šezdeset izložaba), organizira redovite kreativne likovne radionice za djecu, a povremeno i za odrasle. Dječji odjel organizira satove lektire, pričaonice, projekcije dječjih filmova, kvizove, igrokaze, instrukcije (pomoć u učenju pojedinih školskih predmeta), lutkarske predstave, igrokaze i niz drugih aktivnosti za djecu i mlade. Audiovizualni odjel organizira PlayStation natjecanja, te radionice micro: bitova (u sklopu projekta „STEM revolucija se nastavlja: knjižnice“) i 3D printanja.

Knjižnica je manifestaciju Noć knjige 2020. odradila, zbog pandemije koronavirusa, u potpunosti u virtualnom okruženju: sadržaji predviđeni programom snimljeni su i objavljivani u realnom vremenu na društvenim mrežama.

Skip to content