Partner na projektu
Gradska knjižnica juraj šižgorić

Od boje do zvuka 2
Od boje do zvuka 1

Ogranak Matice hrvatske Šibenik u suradnji s partnerom Gradskom knjižnicom „Juraj Šižgorić“ Šibenik projektom „Od boje do zvuka u virtualnom svijetu“ omogućiti će pripadnicima ciljnih skupina; mladima do 25 godina i starijim osobama 54+ interaktivne online radionice. Ukupno je razvijeno za obje ciljne skupine 9 programa za 70 korisnika. Mladima do 25 godina 6 programa radionica za 51 polaznika, a starijim osobama od 54 +, 3 programa radionica za 19 polaznika.

Trajanje projekta je od 12.studenog 2021. godine do 12. srpnja 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 361.990,72 HRK, a bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 307.692,11 HRK i iz Državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 54.298,61 HRK.

Projekt poboljšava pristup ciljanih skupina kulturnim i umjetničkim sadržajima i aktivnostima.

Radionice su bazirane na kulturnu edukaciju o glazbi, književnom stvaralaštvu, scenskom izrazu, kreativnom pisanju te razvoju poduzetničkih kompetencija u likovnom stvaralaštvu, a održavat će se prema izrađenom kalendaru događanja.

Prema općem cilju poziva povećava se socijalna uključenost te smanjenje osjećaja usamljenosti osoba starijih od 54 godine, njih 19 sudjelovanjem u kulturnim i umjetničkim aktivnostima putem interneta uvođenjem novih tehnologija što doprinosi jačanju zajednice čime će se stvoriti dostupnija i uključiva kultura, dok se mladim osobama do 25 godina u ovom trenutku smanjuje osjećaj usamljenosti zbog nemogućnosti druženja sa osobama svoje dobi. Također rješava se problem nezainteresiranosti prema kulturnim događanjima na način da će se internet generacija ( mladi do 25) povezati putem „njihovog“ medija s kulturom te tako stvoriti interes za pohađanje kulturnih sadržaja nakon što bolest uzrokovana COVID – 19 prođe. Prema specifičnom cilju poboljšava se pristup pripadnika ciljanih skupina kulturnim i umjetničkim sadržajima i aktivnostima. Ciljne skupine su stariji od 54 te mladi do 25 godina, ujedno i ranjive skupine. Online interaktivnim radionicama nastaviti će se njegovati kultura i baština koju promiču Ogranak Matice hrvatske u Šibeniku u suradnji s partnerom Gradskom knjižnicom „Juraj Šižgorić“ Šibenik.

Ciljne skupine su stariji od 54 te mladi do 25 godina, ujedno i ranjive skupine. Online interaktivnim radionicama nastavit će se njegovati kultura i baština koju promiču Ogranak Matice hrvatske u Šibeniku u suradnji s partnerom Gradskom knjižnicom „Juraj Šižgorić“ Šibenik.

Gradska knjižnica kao Partner na projektu će ustupiti prostor prijavitelju za obavljanje aktivnosti dok će se nabaviti potrebna oprema za opremanje prostora u vlasništvu Knjižnice te će time i Knjižnica kao partner biti vlasnik opreme. Ogranak Matice hrvatske u Šibeniku će obavljati aktivnosti u novoopremljenoj prostoriji te će se time osigurati i održivost projekta. Prijavitelj je zadužen za održavanje aktivnosti te ispunjenje mjerljivih ishoda, a partner je obvezan ustupiti prostor kao i za održavanje nabavljene opreme.

Za više informacija možete nam se javiti na e-mail adresu info@matica-hrvatska-sibenik.hr 

Stara knjižnica
Stara knjižnica

Gradska knjižnica (koja je u međuvremenu promijenila ime u Narodna knjižnica) objedinjena je 1. siječnja 1966. s Naučnom bibliotekom, osnovanom 1962., u Gradsku biblioteku. Ime Jurja Šižgorića Šibenčanina Knjižnica je ponijela 29. prosinca 1970., u povodu obljetnice rođenja velikoga hrvatskog humanista.

  Prije Drugoga svjetskog rata Knjižnicu je vodio knjižničar Matko Maćo Milin, koji je objavio više književnih djela koja su ostavila traga u kulturnom životu grada, a kasnije su je vodili Nikola Perketa, Zora Karmanski, koja je utemeljila Naučnu biblioteku Emica Bego i drugi.

  Od 1966. Knjižnica je bila smještena u tzv. plavom neboderu, podalje od gradskog središta. U prosincu 2005. uselila je u novi prostor u središtu grada, u zgradu na Poljani sagrađenu, prema projektu šibenskog arhitekta Ivana Vitića, na mjestu na kojem se nekoć nalazila Narodna kavana s Narodnom slavjanskom čitaonicom. Uoči preseljenja Milivoj Zenić (1953. – 2011.), dugogodišnji ravnatelj Knjižnice, u svojoj je poruci istaknuo da “očekujemo da će nova knjižnica omogućiti budućim naraštajima da, poput naših starih, korespondiraju sa svim europskim i svjetskim intelektualnim i duhovnim zbivanjima”.

U svojoj tisućljetnoj povijesti Šibenik je često ishodištem novoga u hrvatskoj književnoj i kulturnoj povijesti. Šibenska molitva najstariji je hrvatski pjesnički tekst pisan latinicom, Elegije i pjesme Jurja Šižgorića prva je hrvatska tiskana knjiga pjesništva, djela Dinka Zavorovića početak su novovjeke hrvatske historiografije, Rječnik Fausta Vrančića prvi je tiskani rječnik hrvatskoga jezika, a znanstveno-tehničko djelo Novi strojevi i filozofski spisi toga pisca golem su doprinos počecima naše znanstvene i filozofske misli.

O svijesti starih Šibenčana o knjizi i potrebi za knjigom govore i brojne samostanske i privatne knjižnice. Među njima, po veličini i vrijednosti fonda, izdvaja se knjižnica samostana sv. Frane, s oko 150 kodeksa, 161 inkunabulom i mnogim starim i rijetkim knjigama.

Bogat kulturni život i stvaralaštvo odlikuje i 19. stoljeće pa je tako kanonik Josip Mrkica, narodnjak i pučki pisac, pokrenuo osnivanje Narodne slavjanske čitaonice, da bi se okupljali domoljubi i gajila narodna, hrvatska riječ. Čitaonica je otvorena 29. siječnja 1866. godine a djelovala je uspješno sve do 1914., odnosno do početka Prvoga svjetskog rata. U tom razdoblju djeluje i knjižnica Hrvatskoga sokola, osnovana 1899., također javnog karaktera. Prva školska knjižnica osnovana je u Gradskoj pučkoj školi 1872., a kao darovatelji istaknuli su se Šibenčani Robert Visiani i Nikola Tommaseo. Godine 1917. Katoličko akademsko društvo osnovalo je knjižnicu “Pavlinović”, s fondom od 5 000 naslova. To je bila prva stručno vođena knjižnica u našem gradu a djelovala je do početka Drugoga svjetskog rata.

Na inicijativu dr. Borisa Novaka i dr. Miloša Škarice 17. veljače 1922. osnovana je Gradska knjižnica. Onodobni tisak izvješćuje o mnogim darovateljima i narastanju knjižnoga fonda. Naime, knjižnica je u početku imala fond od 1105 knjiga i 26 članova. Međutim, u veljači 1923. bilo je već 406 Šibenčana koji su plaćali članarinu, a fond je povećan na 2 681 knjigu.

Uz svoju osnovnu djelatnost, Knjižnica različitim kulturnim i edukativnim aktivnostima potiče i širi opće obrazovanje, kulturu čitanja te stručni i znanstveni rad, surađujući pritom s različitim kulturnim i obrazovnim ustanovama i udrugama, tvrtkama i pojedincima.
Knjižnica godinama provodi vlastiti projekt „Zelena knjižnica“, za koji joj je IFLA (International Federation of Library Associations = Međunarodni savez knjižničarskih društava) dodijelila drugo mjesto, koje dijeli s još četiri knjižnice, na natjecanju za IFLA-inu nagradu Zelena knjižnica za 2020. godinu.

Uključena je i u dva projekta koja sufinancira Europska unija: „Živjeti zdravo“ i C-Change (URBACT III program); u sklopu posljednjeg uključena je u projekte “Zeleno volim” i “ŠI – plastic frEE”.
Odjel za vizualnu kulturu Knjižnice, osim što organizira likovni život knjižnice (godišnje prosječno od pedeset do šezdeset izložaba), organizira redovite kreativne likovne radionice za djecu, a povremeno i za odrasle. Dječji odjel organizira satove lektire, pričaonice, projekcije dječjih filmova, kvizove, igrokaze, instrukcije (pomoć u učenju pojedinih školskih predmeta), lutkarske predstave, igrokaze i niz drugih aktivnosti za djecu i mlade. Audiovizualni odjel organizira PlayStation natjecanja, te radionice micro: bitova (u sklopu projekta „STEM revolucija se nastavlja: knjižnice“) i 3D printanja.
Knjižnica je manifestaciju Noć knjige 2020. odradila, zbog pandemije koronavirusa, u potpunosti u virtualnom okruženju: sadržaji predviđeni programom snimljeni su i objavljivani u realnom vremenu na društvenim mrežama.

Raspored održavanja radionica

Radionice za sudionike starije od 54 godine:

  • Glazba i klapsko pjevanje “Dosad, sad i odsad” (3 radionice): 4. veljače, 8. veljače i 11. veljače od 16:30 – 19:30 h.
  • Radionica književnog stvaralaštva (2 radionice): 7. travnja i 8 travnja od 17 – 20 h.
  • Likovna radionica “Acta non verba” (7 radionica): 23. ožujka, 30. ožujka, 6. travnja, 13. travnja, 20. travnja, 27. travnja i 4. svibnja od 16 – 19 h.

Radionice za sudionike mlađe od 25 godina:

  • Likovna radionica “Acta non verba” (7 radionica): 2. veljače, 9. veljače, 16. veljače, 23. veljače, 2. ožujka, 9. ožujka i 16. ožujka od 16 – 19 h.
  • Glazbena radionica “Music in the box” (4 radionice): 14. veljače, 15. veljače, 17. veljače i 18. veljače od 16:30 – 19:30 h.
  • Edukativno – zabavna dramska radionica (4 radionice): 1. ožujka, 7. ožujka, 15. ožujka i 29. ožujka od 16 – 19 h.
  • Likovne radionice “Razvoj poduzetničkih kompetencija u likovnom stvaralaštvu “Acta non verba” (4 radionica): 5. ožujka, 19. ožujka, 2. travnja i 16. travnja od 10 – 13 h.
  • Radionica književnog stvaralaštva (2 radionice): 24. ožujka i 25. ožujka od 17 – 20 h.
  • Glazbena radionica “Osnove snimanja i obrade glazbe” (4 radionice): 16. svibnja, 18. svibnja, 20. svibnja i 23. svibnja od 10 – 13 h.

Kalendar po mjesecima možete pronaći na linku: https://www.matica-hrvatska-sibenik.hr/gk-juraj-sizgoric/kalendar/

Skip to content